Proteklih nekoliko desetljeća na Jadranu su pronađena samo tri brodoloma sa sarkofazima. Riječ je o lokalitetima ispred Velog Školja kod otoka Mljeta te o lokalitetu kod otoka Jakljana nedaleko od Dubrovnika. Treći, nedavno otkriveni lokalitet s teretom sarkofaga nalazi se kod Sutivana na otoku Braču.
U studenome 2008. godine ronioci Podvodnog istraživačkog kluba „Mornar“ iz Splita temeljem informacije dobivene od lokalnih ronilaca iz Supetra, ronili su zapadno od Sutivana na dobivenoj poziciji. Tom prilikom uočeno je nekoliko sarkofaga, poklopaca sarkofaga, kamenih blokova i jedna kamenica.
Tijekom 2009. godine Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda dokumentirao je lokalitet. Odmah nakon prvog
zarona, tijekom stručnog uviđaja bilo je jasno da je uistinu riječ o antičkom brodolomu s teretom sarkofaga i drugih
kamenih poluproizvoda. Lokalitet se nalazi na dubini od 32 metra, a rasprostire se na otprilike 40 m2 . Vidi se 21 kameni predmet, složen u dva reda, od kojih je donji gotovo potpuno u pijesku. Među predmetima mogu se prepoznati dva sarkofaga, dva poklopca, jedna kamenica s vidljivom perforacijom, 15 kamenih blokova te jedan stup kružnog presjeka. Dimenzije sarkofaga su 200 × 92 cm, a visina 72 cm. Poklopac je sličnih dimenzija, 215 × 107cm. Prema rasporedu na dnu, može se pretpostaviti da su na isti način bili složeni na brodu. Širina glavne koncentracije nalaza, bez kamenice koja se vjerojatno otkotrljala pri potonuću, iznosi 4,10 metara, što nam ukazuje nato da je brod bio širok nešto više od pet metara .
Tijekom istraživanja u 2010. godini, na istočnoj strani lokaliteta nađeni su ulomci dvaju narebrenih lonaca te jedan poklopac, koji pripadaju skupini istočne kuhinjske keramike. Takve visokostandardizirane posude, koje su uobičajene na egejskom području, možemo datirati u 2. i 3. stoljeće (HAYES, 1983: 97–169). Keramičke posude tog tipa pronađene su na nizu lokaliteta u Dalmaciji, ali i na brodolomima kod Izmetišta (Pakleni otoci) i Vignja (Pelješac), gdje su prevožene kao glavni teret (JURIŠIĆ, 2000: 35). Na više jadranskih brodoloma pronađena pronađene keramičke posude bile su u svojstvu kuhinjskog posuđa, što je i slučaj s brodolomom kod Sutivana. Pozicija pronađenog posuđa sugerira da se brodska kuhinja nalazi na istočnoj strani lokaliteta, što upućuje na to da je brod plovio prema sjeveru. Između rebara broda nađena je i gotovo cijela uljanica tipa Bucchi Xa sa žigom VIBIANI koja se datira od početka 1. st. do početka 3. stoljeća (BUCCI
1975: 162–163), ali i koštana kocka za kockanje, što je rijetkost za podvodne lokalitete. Radiokarbonska analiza (C -14) uzorka drveta s jednog rebra pokazala je da je drvo korišteno za gradnju toga broda posječeno sredinom 2.stoljeća.
Analiza ulomka kamenice pokazala je da se takve stijene (alveolinski – numulitni vapnenci) pojavljuju na brojnim lokalitetima duž cijele jadranske obale i na većini otoka, ali na Braču tek na određenim, površinom malim lokalitetima (okolica Sutivana, Splitske, uvale Babin Loz itd.). Prema navedenim podacima, može biti
riječ o brodu koji je u drugoj polovici 2. st. prevozio teret kamenih poluproizvoda prema krajnjem naručiocu u srednjem ili sjevernom Jadranu, ali vjerojatno zbog jake bure i nestabilnog tereta nije stigao na lokaciju te je svojim potonućem ostavio priliku za proučavanje pomorskog prometa kamenih proizvoda u antici.
Slika: Međunarodni centar za podvodnu arheologiju