DANSKE ALGE
Početkom godine objavljeni su rezultati Eurobarometra, ankete provedene među građanima EU, usmjerene upravo sektoru ribarstva, ali i poljoprivrede. Svrha joj je razumijevanje navika i želja potrošača s područja Europske unije te njihovih kupovnih moći.
Anketa je pokazala, a podatak je to koji i Europska komisija navodi u članku izašlom u njihovom časopisu namijenjenom ribarstvu i pomorstvu (MARITIME AFFAIRS AND FISHERIES Online Magazine), kako 74% građana Europske unije ribu konzumira barem jednom mjesečno, dok ih gotovo polovica ribu jede najmanje jednom tjedno. Dobre su to brojke, smatraju u članku, premda će se nama u ribarskim zajednicama činiti i niskim.
Ipak, Komisija smatra kako ribarska industrija nije dovoljno iskorištena, to jest, ne zadovoljava sve želje i potrebe korisnika. Primjerice, popularizacijom sushija na europskom tržištu jača potreba za jestivim morskim algama.
Mala grupa proizvođača dvaju danskih LAGUR-a, navodi se u članku, koji obuhvaćaju otok Bornholm i jedan manji otok, to mijenjaju. Naime, u Danskoj postoje 27 otoka s manje od tisuću stanovnika, u čemu se Hrvatska može prepoznati.
Suočeni sa, i nama poznatim problemom, iseljavanja stanovništva, rješenja prolaze u inovaciji. Na otoku Bornholmu, tako, svoju budućnost vide u – algama.
Proizvođači koji se bave upravo uzgojem morskih algi, inicirali su udruživanje i s uzgajivačima školjaka, ribarima, vrtlarima, proizvođačima vina i ostalima. Unatoč izazovima s kojima se otoci općenito suočavaju ova nova grana otvorila je nove mogućnosti. Razlog tome je upravo potencijal ovog uzgoja koji je budućnost ponudio i cjelokupnoj lokalnoj zajednici.
Od začetka projekta, uz osnovnu djelatnost uzgoja algi, počeli su se buditi brojni drugi proizvođači, a i ponuda je rasla, pa i raznolikost proizvoda od osnovne sirovine – brašno od algi, salate, pesto pa čak i pivo od algi.
Kreativnost otočana odrazila se i u kulinarstvu, pa se novi proizvodi uklapaju i obogaćuju tradicionalnu nordijsku kuhinju.
Idući uz korak s vremenom i potražnjom na tržištu, ideja nastala 2009. proširila se u pravu proizvodnju. Primjer je Komisija uzela kao zanimljiv jer proizvodnja nije proizašla iz tradicijske osnove, već je 16 malih proizvođača prepoznalo potencijal tržišta, ali i svoje okoline.
I premda je sada, zahvaljujući probuđenoj ljubavi Europljana za sushijem, tržište osigurano, u početnoj je fazi bila potrebna pomoć EU koja svojim područjem prioriteta (os) 4 potiče udruživanje i koheziju i upravo inovacije na lokalnoj razini. Tu se uloga LAGUR-a pokazala ključnom.
HRVATSKE ALGE?
Hrvati im nisu skloni u kulinarstvu, a alge se najčešće vežu uz istočnjačke kuhinje. Ipak, u europskoj tradicijskoj kuhinji su prisutne i često ih konzumiraju – Škoti.
No, jesu li i naše alge jestive?
Naišli smo na podatak kako je čak 750 vrsti jadranskih algi, osim dvije, jestivo, a najbolje su zelena i smeđa.
Morska salata, lat. Ulva lactuca, se često kod nas doživljava kao znak nečistog mora, što je donekle istina jer se nalazi u područjima bogatim nutrijentima. Ipak, ako je nađete izvan luka, u područjima gdje nema nekih kanalizacijskih ispusta ili sličnih onečišćivača, onda je vrlo vjerojatno da je bez problema možete konzumirati upravo kao salatu ili dodatak juhi.
Alge se u moru operu od pijeska i drugih nečistoća, narežu i začine solju, maslinovim uljem i kvasinom. Mogu se dodati bademi, motar, kuhano jaje ili soja umak, dakle, baš kao i kod ‘zemaljske’ salate – začiniti po želji.
_______________________________________________________________________________________________
EUROPLJANI VOLE ‘DIVLJU’ RIBU
Eurobarometar pokazao jei i sklonost Europljana ‘divljoj’ ribi i lokalnoj prodaji što u Komisiji smatraju vrlo vrijednom informacijom.
Naime, navike potrošača bile su i centralna tema Seafood Expo-a, sajma koji se u Brusselesu odvijao krajem travnja. Europska komisija organizirala je tada prijeko potrebnu debatu o integriranju navika potrošača, njihovih potreba i očekivanja u proizvodni lanac i politiku.
Predstavnici ribarstva, ali i poljoprivrede, složili su se o važnosti komunikacije s kupcima kako bi se razumjeli načini na koji danas oni razmišljaju, a time se i ovi sektori prilagodili tržištu.
Težnje za namirnicama više kvalitete odlike su današnjeg europskog društva, pa je povjerenje između proizvođača i kupca ključno.
________________________________________________________________________________________________